Istražili smo na plaži: čime se na moru turisti hrane?

Jedna od elementarnih bioloških potreba jest zadovoljavanje onih za hranom. Ljetni mjeseci donose uživanja u zasluženom godišnjem odmoru, a na stol neke nove namirnice koje čovjekovo nepce cijele godine s nestrpljenjem iščekuje.

I tako dok meteorolozi najavljuju nesnosne vrućine, najbolje se rashladiti svježim sezonskim voćem i povrćem poput lubenica, krastavaca, tikvica, dinja, breskva, marelica... No, koliko to ljudi doista čini? Čime se pak hrane ne/turisti dok hvataju boju na našim plažama?

Kad vas put nanese na cjelodnevni boravak na nekoj od plaža, možete utažiti glad jedino odabirom iz onoga što ugostiteljski i trgovački objekti smješteni u blizini nude, u slučaju da niste od onih koji su nakrcali torbu vlastitim sendvičima i paprikom. Uzmimo za primjer mlađoj populaciji dragu plažu u Ičićima. Ondje rado dolaze roditelji s djecom, skupine prijatelja, spuste se i stranci iz obližnjeg kampa, svi ti ne/turisti.

Po pitanju hrane na raspolaganju su im market, zatim prenamijenjeni kontejner u kojem se prodaju pekarski proizvodi te dva restorana. Čini se kako restoran u marini još kako tako dobro posluje, ovaj u lučici slabo. Zato izlog spomenute pekare koji od ranog jutra bude pretpan krafnama, pizza-om i drugim krušnim slatkim i slanim proizvodima već u rano poslijepodne biva ispražnjen pa ga valja ponovno dopuniti. Prođu i svi sendviči iz obližnjih kafića.

Zakoračite li u market u kojem možete kupiti i pečeno pile, ali i sve one zdrave namirnice, morate na rapolaganju imati pola sata mira i strpljenja jer je gužva pred svakim hladnjakom, kao i na blagajni, redovita. Vraćaju se tako ljudi punih “kesica” na plažu. Skupina Nijemaca otvara plastičnu kutiju s pomfrijem. Njih petero je nahrlilo u isti “pjat”, bez da ih brine što je nezdravo. Istrošili su sitno da zatome glad, vjerojatno kako bi im više kuna ostalo za cugu. Popiju oni pivu, dvije, tri, sve dok živa i dalje broji plus 35, pa ne bi trebalo čuditi što nekome pozli i zatreba mu pomoć hitne.

Ne treba zaboraviti da ljeto sa sobom nerijetko donosi i trovanje hranom, upravo radi visokih temperature koje pogoduju razvoju bakterija u namirnicama, ako se valjano ne tretiraju. Prema nekim istraživanjima čak 50-80 posto trovanja hranom potiče iz vlastitog domaćinstva. S druge strane, trovanja u ugostiteljskim objektima su pogubnija jer je njima izložen veći broj ljudi. Razlog trovanja hranom je uvijek propust u higijeni, nedovoljnoj termičkoj obradi namirnica i dugom stajanju ili pripremljenih jela na toplom, izvan hladnjaka.

Viđeno u Ičićima: možda i susjedi Talijani imaju neko geslo poput našeg “kupujmo hrvatsko”. Naime, nakon sendviča, dvije su obitelji posegnule za jogurtom, talijanske proizvodnje naravno. Da se čovjek zapita jesu li barem peciva domicilna? I tako, dok je ministar turizma Damir Bajs jedva dočekao napomenuti rezultate turističkog prometa tijekom prvih ovogodišnjih šest mjeseci u Hrvatskoj, pitanje je što se ne/turistima nudi, i koliko uopće troše na zadovoljavanju potrebe gladi.

Prema ministrovim riječima u prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je ostvareno više od 3,2 milijuna dolazaka turista, što je za 11% više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U Hrvatskoj, zemlji koja ima toliko potencijala, s gastro ponudom koja bi zadovoljila i najzahtjevnije gurmane, čini se da uz broj dolazaka, raste broj ne/turista koji poštuju slogan “I na godišnjem s hranom iz vlastite zemlje”. 

Slađana Vignjević

Objavljeno: Srijeda, 27 Srpanj, 2011 /

Marketing

Marketing

You are missing some Flash content that should appear here! Perhaps your browser cannot display it, or maybe it did not initialize correctly.

FB Box