Dok su u Medicinskoj školi uveli »aseksualne« XXL majice kao kaznu za razgolićene djevojke, u Prirodoslovnoj i grafičkoj školi ne reagiraju na ekstremne frizure, jer dopuštaju učenicima da kroz frizuru iskažu svoju individualnost.

 
Kada je i kako kuta napustila učionicu i ustupila mjesto trendovskom odijevanju koje nerijetko iskače iz konvencionalnog okvira teško se ijedan prosvjetni djelatnik može sjetiti. No ono u što su svi sigurni je da mlade generacije danas odrastaju bez ikakvih tabua te da su se s atraktivno odjevenim učenicima u školskim klupama vrlo često susretali. Prvi znaci nekonvencionalnog odijevanja javljaju se već kod učenica starijih razreda osnovnih škola, a dolaskom u srednju školu učenice postaju slobodnije i provokativnije. U borbi s onim što učenici smatraju »cool«, a starije generacije neprimjerenim, škole su prepuštene same sebi, jer Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ni u jednom dokumentu tematici primjerenog školskog odijevanja nije posvetilo jedno slovo. Većina se škola, kažu ravnatelji, u tu borbu upušta taktički – razgovorom s pojedincima koji su malo pretjerali s krpicama iz ormara i pokazali više nego bi smjeli, no dio se odgojno-obrazovnih ustanova odlučio okvire prihvatljivog oblačenja ugraditi i u svoj kućni red. Rijetki su pak oni, poput riječke Medicinske škole, koji su, kako bi iz školskih klupa izbacili golišavost i pretjeranu seksepilnost, posegnuli i za nijansu rigoroznijim mjerama te su za neprimjereno odjevene učenike osmislili kaznu u obliku prevelike narančaste majice koja im postaje odjeća za dan kada su prekršili pravila kućnog reda.
 
U školu kao na plažu

 
– Razgolićeno odijevanje karakteristično je za djevojke, jer dok učenici dolaze primjereno i toplo obučeni usred zime, učenice stižu s prekratkim majicama, golog pupka, preniskim strukom i slično. Ono na što im prvenstveno želimo skrenuti pozornost je zdravlje, jer takvim odijevanjem potiču razne bolesti, od upale jajnika do upale bubrega. Unatrag nekoliko godina uveli smo i kaznu, narančaste majice XXL veličine koje su totalno aseksualne. Djevojke koje u školu dođu neprimjereno odjevene za kaznu moraju nositi tu majicu. Imamo ih dvadesetak i sami ih peremo i održavamo. Takav se pristup pokazao učinkovitim, jer rijetko se događa da učenice ne paze što su odjenule, pojašnjava ravnatelj Medicinske škole Radovan Šoljaga.
 
Dodajući kako je roditeljima teško kontrolirati odjeću, jer učenici nerijetko iz kuće krenu u jednoj odjeći, a onda se putem do škole preodjenu, Šoljaga kaže kako s muškim odijevanjem više problema imaju kada zagrije pa se dečki zanesu i u školsku klupu stignu odjeveni kao za plažu.
 
No nije samo odjeća način izražavanja nekonvencionalnosti, jer ono što vrlo često starije generacije smatraju neprimjerenim je i frizura. Školske klupe Prirodoslovne i grafičke škole, kaže ravnateljica Senija Zelić Pavelić, podnijele su do sada svakakve frizure, ali škola na to ne gleda kao na neprimjereno odijevanje, jer dok se goli pupak ili preveliki dekolte rješavaju razgovorom s učenicima, na ekstremnu frizuru, crvenu ili zelenu boju kose, nitko ne reagira.
 
Povratak uniformi
 
– Dopuštamo učenicima da kroz frizuru iskažu svoju individualnost i ne skrećemo pozornost na to, jer ako škola i nastavnici reagiraju onda će reagirati i učenici te će se vrijeme gubiti na nebitne stvari. Iako nemamo jasno propisan način odijevanja ipak ne dopuštamo da učenici na nastavu dolaze kao da idu u disco i takve pojave rješavamo razgovorom. Ne možemo neprimjereno oblačenje apostrofirati kao problem, ali istina je da tendencija takvog odijevanja postoji – navodi ravnateljica.
 
–Ta tendencija – kaže pak ravnateljica OŠ Vežica Violeta Nikolić – javlja se s pubertetom, odnosno u šestom razredu osnovne škole kada učenici počnu eksperimentirati, no pravila o odijevanju propisana su kućnim redom i kada se na vrijeme reagira, onda problema nema.
 
Ta je škola prije tri godine razmišljala i o uvođenju uniformi ne samo kako bi se doskočilo neprimjerenoj odjeći i socijalnim razlikama, već i iz praktičnih razloga kao što je prljanje odjeće.
 
– Ideja nije bila uvesti klasične uniforme, već moderne majice, a anketiranje učenika pokazalo je da je većina sklona takvoj inicijativi. Međutim, u međuvremenu su se generacije učenika promijenile i uniforme se nisu uvele, ali to ne znači da smo odustali od takvog razmišljanja. Namjera je ponovo provesti anketiranje učenika da vidimo slažu li se s takvom idejom, jer sve što je nametnuto nije dobro pa nemamo namjeru bez njihovog pristanka uvoditi uniforme u školu – zaključuje Nikolić.
 
Izvor: Novi list