Motovun Film Festival ove godine počinje 27. i traje do 31. srpnja. Prikazat će se 65 filmova.
Jedanaesti Motovun Film Festival počeo je u zagrebačkom kinu Europa retrospektivom svih dosadašnjih pobjednika programa kratkih filmova MFF-a.

 
Ulaz je bio besplatan, a gledatelje se pozivalo da donesu stare majice, donaciju za osoblje “recesijskog” Motovuna. Tim marketinškim potezom organizatori festivala najavili su da MFF, nakon odlaska glavnog sponzora, ponovo odlazi “u ilegalu”. Predstavljajući festival (27. 7 - 31. 7) Rajko Grlić, njegov umjetnički direktor, efektno je poentirao tu novu situaciju: “Motovun je krenuo u teškoj političkoj situaciji, sada se našao u teškoj ekonomskoj situaciji”.
 
• Prije godinu dana postavljali smo pitanje što Motovun znači deset godina nakon osnivanja, kada se samo tokom ljeta događa nekoliko filmskih festivala, a Hrvatska je društvo stabilne demokracije. Ove godine dobili smo “krizno izdanje” Motovun Film Festivala.
 
- Mislim da ste samim pitanjem nesvjesno pokušali Motovun svesti na samo jednu od njegovih dimenzija, i to onu političku. Ja od nje ne bježim. Dapače, svjestan sam da ovdje svaki čin ima “političku dimenziju” i to me povremeno veseli. Ali kada bi samo to bio razlog njegovog postojanja, ne bi jedanest godina ovako uporno, mimo rezona, igrali ovu igru. Za nas je Motovun događaj koji svake godine ima novu priču, novo veselje s kojim gradimo taj petodnevni “paralelni svijet”, izmaknut iz svakodnevlja na kojem međusobno dijelimo gušt pravljenja i gledanja filma. Ove godine ta se priča zove “Recesija”. Festival otvaramo Stroheimovom “Pohlepom” i misom za ekonomski spas domovine koji će voditi prečasni Dežulović i Lucić.
 
• Politički i kulturološki kontekst u kojem je održan prvi festival u Motovunu, i ovaj u kojem će se održati jedanaesti, bitno je različit, ali opet mnogo sličniji nego što je to bio prije godinu dana.
 
- I ja se bojim da se manje toga dogodilo na političkom planu, u tih jednaest godina, od onoga što mi sami sebi želimo priznati. Stvarnost je uglavnom premazivana tankim slojem laka i sve nam je postalo lakše probavljivo.
 
A što se tiče kulturološkog konteksta - pogledajte kako je izgledalo otvaranje Dubrovačkih ljetnih igara. Tog sigurno našeg najznačajnijeg, najstarijeg i najbogatijeg festivala koji se događa u najljepšem gradu na najljepšoj ulici koju imamo. To je uvijek bio i bit će neka vrsta pokaznog izloga hrvatske službene kulture. A ovogodišnje otvaranje izgledalo je kao proslava dana vrtića u Muću Donjem. Što se tek događa s ostatkom kulture, s “kulturološkim kontekstom”.
 
• Problematičnost sponzorskog financiranja ove se godine pokazala na Motovun Film Festivalu, ali i drugdje. Kao da smo u situaciji u kojoj potez anonimnog direktora može utjecati na rušenje kulturnih “brandova”.
 
- Pa vidite da i naši najveći trgovački lanci, kao što su Kaptol i Vlada, također kukaju da imaju problema s novcem. U toj situaciji mali se Motovun nema na što tužiti.
 
• Hoće li se festivali uskoro dijeliti na Vip-ove, T-Com-ove i “nezavisne”?
 
- Na Vip-ove, T-com-ove i na one kojih nema.
 
• U programu se kriza ne osjeća. Na festivalu je i pobjednik Cannesa (Bijela vrpca) i Berlina (Mlijeko tuge). Koji će se filmovi iz glavnog programa moći vidjeti i u komercijalnoj distribuciji?
 
- Da, distribuciju imaju nagrađeni iz Cannesa i Berlina, a čini se i “Let the Right One In” i “O’Horten”. Ali, vjerojatnije da će biti prikazani tek kao dio nekog ciklusa ili ići ravno na DVD. S druge strane, osamdeset posto programa moći će se vidjeti samo na Motovunu.
 
• U glavnom programu moći će se vidjeti i “Stablo limuna”, izraelski pobjednik nedavnog Libertasa.
 
- Mislimo da prikazivanje jednog ili dva filma koji su igrali i negdje drugdje ne šteti autohtonosti programa od šezdeset i više naslova. Čini mi se da je jedino važno da na našem brdu filmova pokažemo dobre filmove koje ljudi koji tu dolaze nisu mogli vidjeti. A što se “Stabla limuna” tiče - mislim da je vrlo mudar film. Jedan od onih koji potvrđuje onu Ozovu tezu da je sukob Izraela i Palestine u suštini sukob oko nekretnina, a ne vjerski ili kultuloroški sukob civilizacija. Kao uostalom i mnogi drugi nama dobro znani sukobi.
 
D. Jurak izvor: Jutarnji list