Vegeterijanstvo
Riječ vegetarijanstvo proizlazi iz latinske riječi vegetus, što znači zdrav, svjež i pun života ili homo vegetus, što znači tjelesno i mentalno zdrava osoba. Vegetarijanstvo se poput vatre širi cijelim planetom. Najnoviji podaci govore da 15% stanovništva Engleske i SAD-a čine vegetarijanci.
Mene osobno to ne čudi jer sam svijesna da vegetarijanstvo tj. življenje pomoću proizvoda biljnog carstva, isključuje sva jela dobivena razaranjem životinjskog svijeta!
Ljudi izabiru vegetarijanstvo kao način života i prehrane iz različitih razloga. Te razloge možemo podjeliti na:o
- Zdravstveni razlozi – ljudi postaju vegetarijanci jer je opće poznato da se u životinjskom mesu nalaze brojni otrovi koji uništavaju ljudsko zdravlje i da vegetarijanstvo produljuje život i čuva naše zdravlje.
- Ekološki razlozi – osim nepotrebnog genocida životinja, za uzgoj životinja, troši se hrana koja može prehraniti gladne ljude, uništava se plodna zemlja, spaljuju šume, truju se vode i zrak, pa su mnogi svjesni i ekoloških razloga i ne jedu životinje jer smatraju da je za spašavanje planeta presudna vegetarijanska prehrana budući da industrije mesa, ribe i jaja uništavaju Zemlju strahovitom brzinom.
- Etički razlozi – ljudi postaju vegetarijanci jer smatraju da životinje imaju pravo na vlastite živote i da nije u redu ubijati ih, mučiti i iskorištavati za ljudske potrebe.
- Religijozni razlozi – vegetarijanstvo je sastavni dio svih izvornih učenja svijeta. Samilost, nenasilje, štovanje svakog oblika života u miru i ljubavi s Bogom i svim živim bićima, načela su zajednička svim religijama.
- Ekonomski razlozi – nasuprot drugim ekonomskim granama, mesna industrija je u skoro svim zemljama svijeta subvencionirana odnosno financijski podupirana od države jer ne bi bila profitabilna; također, prosječni vegetarijanac može uštedjeti i preko 50% ako umjesto mesa kupuje voće, povrće, žitarice, orašide i mlječne proizvode.
- Povijesni razlozi – mnoge velike ličnosti bile su vegetarijanci, kao i ličnosti iz novije povijesti; Pitagora, Sokrat, Platon, Leonardo da Vinci, Albert Einstein, Isaac Newton, Vincent van Gogh, Voltaire, Gandhi, Nikola Tesla, Leo Tolstoj, Franz Kafka, Billy Idol, Danny de Vito, David Duchovny, Dustin Hoffman, John i Yoko Lenon, Kim Basinger, Martina Navratilova, Richard Gere, Steven Seagal itd.
- Lijek ili otrov
Nikola Tesla je bio vegeterijanac
Mi jesmo, ono što jedemo. Svaki zalogaj kojeg stavimo u usta ne utječe samo na naše fizičko zdravlje, nego i na način na koji razmišljamo. Nedavni eksperimenti su pokazali da određena hrana direktno utječe na rad mozga, djelujući na kemijske neuroodašiljače u mozgu koji su zaduženi za određene mentalne i fizičke funkcije – pamćenje, spavanje, koordinaciju pokreta, bol, potištenost, sposobnost učenja, pa čak i našu spoznaju stvarnosti.
Hraneći se hranom bogatom npr. lecitinom (kojeg sadrži soja), može se povećati naša sposobnost pamćenja, dok obrok bogat ugljikohidratima, a siromašan proteinima, uzrokuje tromost, koja traje satima nakon jela. Razlog je tome to što ugljikohidrati potiču proizvodnju insulina koji uzrokuje povećanje nivo seratonina u mozgu, što uzrokuje pospanost. Zaprepašćujuće je to što su istraživanja pokazala da čak simptomi šizofrenije, hiperaktivnosti i određenih drugih mentalnih poremećaja mogu biti ublaženi korektivnom dijetnom terapijom.
Danas gotovo svi znamo da hrana može biti lijek i otrov za organizam te je stoga postalo prirodno da voće, povrće i žitarice zauzimaju sve važnije mjesto u našoj ishrani. Brojni liječnici iz svojih iskustava potvrđuju da je prehrana najvažnija za održanje dobrog zdravlja. Vrlo je malo lijekova koji mogu pomoći bolesnicima, ako se uz propisanu terapiju ne pridržavaju pravilne ishrane.
Dokazano je da životinjsko meso uzrokuje i pospješuje razvoj mnogih bolesti kao što su rak, bolesti krvožilnog sustava, šećerna bolest, bolesti povezane s jetrom, bubrezima itd. Osim toga, u medijima često čujemo o raznim slučajevima trovanja salmonelom, trihinelom, kravljim ludilom, ptičjom gripom i sličnim bolestima koje ostavljaju trajne posljedice ili pak uzrokuju smrt.
Nasuprot tome, biljna hrana može biti ne samo preventiva nego i lijek. Postignuti rezultati u lječenju zdravom biljnom ishranom umjesto farmakološkim lijekovima, često graniče sa čudima.
(autor: Tatjana Udović)
