Neka nova godina započne bez mamurluka

Koliko vam je ovo poznata riječ u vrijeme blagdana? Može li se ikako izbjeći? Kako ga liječiti?

Simptomi koji se javljaju nakon konzumacije alkohola i neprospavane noći poznati su već stoljećima, no znanstvenici još nisu u potpunosti sigurni koja je metoda najučinkovitija za liječenje te urbane bolesti. Važno je ne konzumirati alkohol, spavati osam sati dnevno te unositi dovoljnu količinu tekućine. Ponekad to ipak nije moguće. Evo najčešćih simptoma po kojima možete prepoznati mamurluk te nekoliko savjeta kako ga liječiti.

Glavobolja

Simptom za koji je alkohol glavni krivac upravo je glavobolja. Alkohol šteti bubrezima i začepljuje krvne žile u mozgu, što dovodi do boli. Istraživanja pokazuju da konzumacija alkohola spriječava izlučivanje antidiuretskog hormona (ADH) koji tijelo opskrbljuje vodom pa dolazi do dehidracije. S vodom dolaze i minerali natrij i kalij koji su tijelu prijekopotrebni. Kalij se uglavnom nalazi unutar stanica, a bitan je za reguliranje ravnoteže vode, kiselo-bazne ravnoteže, krvnog tlaka i neuromuskularnih funkcija. Taj mineral ima važnu ulogu u prijenosu električnih impulsa do srca, a natrij kontrolira ravnotežu tjelesnih tekućina i osigurava uvjete za normalno funkcioniranje mišića i živaca. Natrij omogućuje i apsorpciju glukoze te aminokiselina.

Pad koncentracije

Alkohol štetno djeluje na živčane stanice koje postaju imune na podražaje pa nastaju ''rupe u memoriji''. Slabi nam pamćenje i ne sjećamo se više detalja iz prošle noći. Za takvo stanje kriv je entim acetaldehid, toksična supstanca koja oštećuje tkiva i stanice u tijelu te uzrokuje pospanost.

Raspoloženje

Kad smo mamurni, znači da nam nedostaje serotonina, kemijske supstance koja utječe na raspoloženje. Nedostatak serotonina dovodi do različitih poremećaja ponašanja, na primjer depresije, agresije, prisilnog ponašanja, poremećaja spavanja, a važan je čimbenik u regulaciji osjećaja gladi.

Oči i usta

Otečeni kapci i suha usta čest su produkt kozumiranja alkohola. Etanol utječe na izlučivanje tekućine iz organizma. Organizam ostaje bez vode i javlja se žeđ. Usta se suše pa stalno imamo potrebu za pijenjem tekućine. Nastojte ne pušiti dok ste mamurni jer duhan dodatno pogoršava stanje. Pušači imaju intezivnije i češće mamurluke u odnosu na nepušače koji su unijeli istu količinu alkohola. Hemoglobin iz krvi se 200 puta više i jače veže uz ugljični monoksid, koji je jedan od sastojaka cigareta nego kisik. Nedostatak kisika u organizmu dovodi do pospanosti, ali i brojnih oštećenja, od kojih je najvažnije onokardiovaskularnog sustava.

Srce

Alkohol uzrokuje povišeni krvni tlak, a javlja se i popuštanje te slabljenje srčanog mišića. Etanol u alkoholu može uvećati radno opterećenje srca i oštetiti srčane mišiće. Srce pokušava nadoknaditi štetu, napreže se i na kraju postane nesposobno pumpati dovoljno krvi u tijelo. Takvo stanje može dovesti i do nepravilnih srčanih otkucaja.

Jetra

Alkohol iz tankog crijeva odlazi u jetru. Međutim, jetra razgrađuje alkohol jako sporo, čak pola čaše pića na sat. Alkohol se u jetri razgrađuje pomoću jetrenog fermenta alkoholdehidroigenaze. Tijekom razgradnje alkohola u jetri nastaje i štetan produkt acetaldehid (sastojak vina), a tu su slobodni radikali koji oštećuju vitalne funkcije, poput procesa stvaranja energije. Slobodni radikali mogu nastati kao obrambeni mehanizam uništavajući uzročnike infekcije, no može ih nastati previše, što će uništiti zdrave stanice jetre. Alkohol također povećava prolaz štetnih bakterijskih spojeva poput endotoksina, koji pak aktivira proizvodnju kemijske supstance citokina, a ona umiruje bolne upale.

Povišena tjelesna temperatura

Jedan od simptoma mamurluka je i povišena temperatura. Alkohol uzrokuje nedostatak hormona štitnjače za regulaciju topline u tijelu.

Bolovi u želucu

Alkohol uzrokuje poremećaj u izlučivanju enzima pepsina, koji je važan za razgrađivanje bjelančevina i masti u želucu. Zbog toga ispušta cijeli probavni trakt, nerijetka je pojava jaka bol u želucu, mučnina ali i gubljenje svijesti. Enzim pepsin sudjeluje pri razgradnji bjelačevina u peptide, klorovodična kiselina razgrađuje masti, a želučana sluz je razrađuje kako ne bi oštetila stijenku želuca.

Objavljeno: Utorak, 1 Siječanj, 2013 /

Marketing

Marketing

You are missing some Flash content that should appear here! Perhaps your browser cannot display it, or maybe it did not initialize correctly.

FB Box